175861 E7V3Q1YGXZIMD3LRYDN8ZC2EP2BFPZ baby H171909 LRajnije smo govorili o pet poruka pozitivnog vaspitanja, koji su osnovne dozvole, da bi se uspostavila saradnja sa detetom.

Prva od pet poruka je «u redu je biti različit». Ona gaji potrebu deteta da bude voljeno i važno. Osnovna ljudska potreba i pravo je pravo na život i ljubav, a zabrana na život i ljubav osnova je svih kasnijih oboljenja. Zabrane su inače roditeljske poruke kojima se osporava neko detetovo ljudsko pravo, a najvažnije i primarne zabrane su zabrana postojanja i zabrana važnosti koje osporavaju detovo pravo da budu voljena. Sve ostale zabrane su povezane sa ovim primarnim zabranama.

Svako dete je jedinstveno i izuzetno, i ima pravo da postoji takvo kakvo je. To znači da mogu da budu različiti od onoga što njihovi roditelji očekuju. Oni nemaju pravo da uslovljavaju detetovo pravo na život polom, bojom očiju ili kožom, fizičkim ili intelektualnim razlikama….

Zadatak roditelja je ne samo da uvažava, već i da prihvata različitosti. Ako to ne prihvatamo javlja se stav da «nešto nije u redu sa detetom, dete je loše i treba ga popraviti da bi bilo bolje…» Ovakve poruke razvijaju kod dece nesigurnost, kapacitet za neprihvatanjem sebe, za samodestruktivnost i destruktivnost drugih.

Svako dete je jedinstvena kombinacija različitih osobina koje su određene polom, temperamentom, inteligencijom, tipom ličnosti, genetskim predispozicijama, načinom učenja… Sve to govori da jedno dete nije bolje od drugog, već je samo različito.

Roditelji često nastoje da kažu kako oni znaju šta je najbolje za dete, što je greška isto kao i kada bi probali da od jabuke napravimo krušku. Takav stav sputava razvoj deteta i šalje mu poruku da nije dovoljno dobro i vredno ljubavi takvo kakvo je.

Nije na roditeljima da određuju sudbinu deteta, već da stvore plodno tle kako bi oni razvili svoje potencijale i na takav način izvuku najbolje iz svoje dece. Naročito podrška i prihvatanje različitosti daju deci samopouzdanje da ostvare svoje potencijale, želje i ciljeve.

 

Priredila: Ljubica Bogetić – MA psiholog