Autorka: Ljubica Bogetić, psiholog i psihoterapeut, EOS Centar Beograd

Objavljeno u BGonline


Brzina savremenog života i borba za egzistenciju dovode do toga da sve više roditelja radi i po više poslova kako bi preživeli. Ako nakon teškog radnog dana dođu kući i opuštaju se uz TV ili mobilni telefon, izgubi se i to malo vremena koje bi trebalo provesti sa decom.

Rezultat savremenog načina života, trke za egzistencijom i pogrešne logike da se deca vaspitavaju sama — obično su zanemarena deca.

Ovu decu često u školi prepoznaju kao nemirnu decu koja lošim ponašanjem privlače pažnju.

Kvalitet vremena

Kada govorimo o zanemarivanju, ne mislimo samo na količinu vremena koje roditelji provode sa decom — već i na kvalitet tog vremena. Roditelji koji fizički provode dosta vremena sa decom, ali su pri tome psihički odsutni, ne pokazuju im ljubav i pažnju, ne razgovaraju sa njima i ne vaspitavaju ih — ta deca će se takođe osećati zanemareno.

Vaspitavanje dece podrazumeva svakodnevni razgovor o dobrom i lošem ponašanju, postavljanje zahteva, pohvaljivanje, ali i korigovanje ponašanja i postavljanje granica kada je to potrebno.

Kod zanemarene dece obično se postavljaju mali zahtevi, malo se pohvaljuje i ponašanje i ličnost — ali malo se i kritikuje loše ponašanje. Kada se takvo dete loše ponaša, dobije kritiku upućenu ličnosti, bez objašnjenja kako treba da se ponaša. Pošto nemaju jasne orijentire, shvatila su da pažnju privlače lošim ponašanjem — a negativna pažnja je za njih bolja nego nikakva.

Čest je i problem roditelja koji veruju da dete treba pustiti da se razvija samo od sebe, jer će tako naučiti da bude samostalno. To je zabluda koja deci uskraćuje nešto što im je neophodno za zdrav razvoj.

Loše ponašanje — apel za pažnjom

Jednu devojčicu su roditelji doveli na terapiju jer su bili nezadovoljni njenim ponašanjem u školi, lošim uspehom, čestim kritikama nastavnika i agresivnim ponašanjem prema roditeljima. Shvatili su da pažnju privlači lošim ponašanjem, ali nisu razumeli zašto — niti su videli svoju odgovornost u tome.

Tokom terapije, devojčica je na crtežu porodice nacrtala sebe, brata i kućnog ljubimca — iako živi sa roditeljima. Žalila se kako mama i tata ne provode vreme sa njom jer puno rade, dolaze kući kasno, veoma su umorni i treba im vreme da se odmore. Majka uveče mora da šeta psa i sređuje kuću, i nema vremena da razgovara sa njom.

Roditelji nisu znali da njihovo dete već duže vreme ima problema u školi i sa drugaricama, niti da ima zdravstvene probleme koji su bili vidljivi.

Kada su i roditelji bili uključeni u terapijski proces i kada smo zajedno napravili novu porodičnu dinamiku — devojčicino stanje je počelo da se popravlja. Novi plan je bio: zajednički izlazak sa psom posle posla, zajedničko spremanje ručka i sređivanje kuće — uz razgovor o situacijama i osećanjima sa kojima se dete susreće. Na taj način nije bila zapostavljena ni kuća, ni dete.

Aktivno učestvovanje u odrastanju

Realnost je da mnogi roditelji moraju puno da rade kako bi preživeli — ali to ne znači da je samo količina vremena provedena sa decom ono što je važno. Mnogo važniji je kvalitet tog vremena.

Čak i sat ili dva koje zauzeti roditelji imaju na raspolaganju mogu biti dovoljni — ako se to vreme provede u aktivnom druženju, sa jasnim granicama i izraženim očekivanjima, pohvalama pozitivnog ponašanja i korektivnim reakcijama na negativno.

Deca se ne vaspitavaju sama. Nije dovoljno samo im dati da jedu, da se obuku i da gledaju „uspešne“ roditelje — potrebno je aktivno učestvovati u njihovom odrastanju, usmeravati ih i postavljati granice.


Prepoznajete nešto od ovoga kod svog deteta?

Ako primetite da vaše dete privlači pažnju lošim ponašanjem, da je povučeno, agresivno ili da ima teškoće u školi i sa vršnjacima — to može biti signal da traži više prisustva i strukture.

U EOS Centru na Novom Beogradu radimo sa decom i roditeljima kroz psihoterapiju dece — zajedno ili odvojeno, u zavisnosti od toga šta je korisno za vašu porodicu.

📍 Bulevar Mihaila Pupina 10ž, Novi Beograd ✉ eoscentar@gmail.com

Zakažite razgovor →

Ljubica Bogetić – psiholog, psihoterapeut, EOS Centar Beograd