first-date-2Često se dešava u komunikaciji da ljudi jedno misle, a drugo kažu, što biva dvosmisleno protumačeno. Oduvek je bilo poznato da je neverbalna komunikacija daleko moćnija od verbalne.

Prema psihološkim istraživanjima samo sedam odsto emocionalnog značenja izrazimo rečima. Oko 38 odsto prenosimo korišćenjem tona glasa, a 55 odsto emocionalne poruke prenosimo neverbalnim znakovima − govorom tela, izrazom lica itd.  Ovo nam pokazuje da vizuelni deo poruke koju slušalac dobija gledanjem u osobu koja govori najviše ostaje u sećanju, a tek kasnije zapamti i samu verbalnu poruku. Zato nije svejedno na koji način se određena poruka šalje, jer sam način na koji se poruka upućuje, bitniji je od samog sadržaja poruke. Na primer, ako majka uputi poruku detetu – „gde je moj novčanik?“, to može da bude u formi pitanja, kada majka zaista traži informaciju o svom novčaniku, ili u formi optužbe, pa bi skrivena poruka bila – „ukrao si mi pare!“

Jezikom transakcione analize mogli bi da kažemo da postoje dve vrste poruka – socijalna, koja se iskazuje na socijalnom i verbalnom nivou komunikacije i psihološka poruka koja održava psihološki nivo komunikacije i često je izražena neverbalnim znakovima.

Pravilo je da ljudi pre odreaguju na onu skrivenu ili psihološku poruku nego na socijalnu.

Svakako postoje i one situacije kada ljudi veoma dobro mogu da prikriju psihološku poruku i sakriju prekrivenu nameru. Taj primer uspešno slede mnoge političke i markentinške kampanje u nameri da ubede potrošače usluga da je njihov proizvod ili program najbolji za njih. Takve primere često možemo da vidimo i u svakodnevnoj komunikaciji kada jedna osoba drugoj u isto vreme upućuje duplu poruku, a druga osoba to ne primećuje. Tada je reč o uspešnoj skrivajućoj transakciji, koju možemo da uporedimo sa glumom – gluma je dobra ako ne može da se primeti da neko glumi. Međutim, postoji i loša gluma kada je sasvim jasno da neko glumi i tada se radi o providnoj skrivajućoj porici. Zavisno od namere, osoba može da ima motiv ili da sakrije svoje skrivene namere ili da namerno upućuje duple poruke drugoj strani.

 

autor: Ljubica Bogetić- MA psiholog