Autor: Ljubica Bogetić, psiholog i psihoterapeut, EOS Centar Beograd

U zdravom telu zdrav duh!

Od davnina je poznato da fizička aktivnost i bavljenje sportom blagotvorno deluju i na fizičko i na psihičko zdravlje.

Koliko je bavljenje fizičkom aktivnošću dobro za zdravlje pokazuju brojna istraživanja — dokazano je da je sport jedna od najboljih prevencija za nastanak različitih oboljenja, kao što su deformiteti kičme, ravna stopala, bolesti srca i krvnih sudova, dijabetes i mnoga druga.

Ono o čemu se manje govori jeste dobrobit fizičke aktivnosti za mentalno zdravlje i razvoj mozga.

Sport i mentalno zdravlje

Verovatno ste primetili da se posle trčanja ili duge šetnje osećate mnogo bolje i zadovoljnije. To je zato što se tokom fizičke aktivnosti — nakon oko 60 minuta — u organizmu oslobađaju endorfin i serotonin, popularno nazvani „hormoni sreće i zadovoljstva“. Kada organizam oslobađa ove hormone, osoba doživljava osećaj dobrostanja i zadovoljstva.

Endorfin i serotonin su neurotransmiteri koji se proizvode u mozgu. Smanjuju bol, ubrzavaju motorne funkcije, regulišu krvotok u mozgu, utiču na regulaciju telesne temperature i centra za zadovoljstvo — i poznati su po tome što izazivaju euforiju.

Kada je stvaranje serotonina u nervnom sistemu smanjeno, dolazi do poremećaja raspoloženja u vidu depresije, a veoma je česta i anksioznost. Depresija zavisi od mnogo faktora i serotonin nije jedini krivac za njeno nastajanje — ali činjenica je da se depresija i anksioznost leče grupom lekova koji povećavaju nivo serotonina u mozgu.

Sport i smeh umesto antidepresiva

Mnogo prirodniji vid regulacije raspoloženja od antidepresiva su sport i fizička aktivnost. Pored sporta, još jedan važan izvor endorfina je smeh — zbog uticaja koji ima na hemijske procese u mozgu i na imuni sistem.

Da biste se osećali dobro i bili emocionalno uravnoteženi, važno je redovno upražnjavati neku vrstu fizičke aktivnosti — barem sat vremena dnevno — i što više se smejati, družiti i razmišljati pozitivno.

Fizička aktivnost i razvoj dece

Redovno bavljenje sportom kod dece doprinosi:

  • Boljem raspoloženju i regulaciji emocija
  • Smanjenju napetosti i unutrašnjeg otpora
  • Poboljšanju kvaliteta sna i zdravih navika
  • Razvoju samopouzdanja i samodiscipline
  • Boljem uspehu u školi

Zato je fizičko vaspitanje jedan od najvažnijih predmeta u školi. Važno je da fizička rekreacija postane sastavni deo dečjeg života — tim pre što se pokazalo da se ova, jednom stečena navika, održava i u odraslom dobu.


Vaše dete ima teškoće sa raspoloženjem, pažnjom ili emocijama?

Fizička aktivnost je odličan temelj — ali ponekad deci treba i stručna podrška. U EOS Centru na Novom Beogradu radimo sa decom koja imaju teškoće sa emocijama, pažnjom i raspoloženjem kroz psihoterapiju dece i neurofeedback terapiju koja direktno jača kapacitete mozga.

📍 Bulevar Mihaila Pupina 10ž, Novi Beograd ✉ eoscentar@gmail.com

Zakažite razgovor →

Ljubica Bogetić – psiholog, psihoterapeut, EOS Centar Beogradoterapeut